Sva je prilika da – ni ono „a“ – ako budete morali zinut kod ljekara Lončara – ne bi smjelo imati taj pogrešni akcenat – s obzirom na osjetljivo uho ministra zdravlja u Srbiji, koji je donio čvrstu odluku – da mu ga ni jedan ljekar, ma koliko stručan bio, ako progovori „crnogorskim“ jezikom – u „njegovu“ firmu neće gledati radne knjižice?!    

Rizikovaću da se ministru zdravlja Srbije – doktoru Zlatiboru Lončaru – grdno zamjerim, i ovu kolumnu napišem na čistom „crnogorskom“ jeziku?! Moram biti iskrena, ja neđe i priželjkujem da, ako neko na nju slučajno natrči, pod uslovom da je „poliglota“ – da je, doslovce, ministru prevede!!!

Pa, da krenem od početka! Prije tri dana, na TV O2 u emisiji „Fokus“ ministar Lončar, na pitanje novinara o biblijskim slikama žive liturgije po gradovima Crne Gore, koja se podigla u odbranu otimanja SPC i njenih svetinja – ničim izazvan, uključi Milu „infuziju“, specijalno za ovu priliku, sastavljenu od „lingvistike“?! Tu nam on objasni kako u Crnoj Gori ne zapošljavaju Srbe, a da u Srbiji zapošljavaju Crnogorce, i to one koji nijesu naučili srpski, nego „crnogorski“ zbore – a on ih prepozna čim zinu?! Na potpitanje novinara da li takvih ima u zdravstvu, Lončar će: „Gledam da ih nema“?! Odlučno rabota zveknu rampu pred ulazak u zdravstveni sistem Srbije za sve one koji neće da nauče srpski nego govore „crnogorski“, a to za njega nije srpski jezik?!

Ova visokopozicionirana persona u izvršnoj vlasti države Srbije – ničim izazvana – uvati se Milove „lingvistike“, kao vododijelnice, i pritrča mu u pomoć u  sudnjemu trenutku?!

Oni koji se pitaju – đe baš sad udari u „dijalekte“ srpskoga jezika – dajući injekciju razdora u probuđeno srpsko zajedništvo i slogu – evo i ja da pitam – kad, ako ne sad?! A – nije da nije vičan injekciji – kad zatreba?!

Od sada, svaki put kada se krene u nabrajanje onih maestralnih izvršioca odluka Drezdenskog kongresa KPJ-u iz 1928. po kojem su samo Srbe u tadašnjoj zajedničkoj državi KSHS, preimenovali po geografskoj odrednici, kako bi ih izdijelili – i pismo i jezik i crkvu im preimenovali – ne bi se smjeli ogriješiti o ime još jednog pobornika „crnogorskoga“ jezika – ministra Lončara!

Nemam ođe ni vremena ni prostora, naprosto kolumna nije takva forma, ali, istorijskih činjenica radi, moram, ministre, nabrojati utemeljivače ove Vaše „lingvistike“ i to – od sabranih prijatelja srpskoga roda u Komunističkoj partiji Jugoslavije, pa preko Savića Markovića Štedimlije, dr. Sekule Drljevića, Milovana Đilasa, generala Jova Kapičića, Blaža Jovanovića, Veljka Milatovića, Mila Đukanovića, Milenka Perovića, Adnana Čirgića…

Jes’ da je ova prijetnja upućena budućim ljekarima da ga radnoga mjesta u „njegovim“ bolnicama i klinikama – gledat neće, ako ne nauče Zlatiborov srpski jezik – ali, Boga mi, ni „a“, kod ljekara Lončara, ako budete morali zinut – to „a“ – ne bi smjelo imati taj „pogrešni“ akcenat zbog kojeg je, osetljivo uho ministra aktiviralo njegovu čvrstu odluku – da mu ga ni jedan, ma koliko stručan bio, ako progovori „crnogorskim“ jezikom – u „njegovu“ firmu – neće gledat radne knjižice?!

Blagoš li ga Marku Miljanovu, Kralju Nikoli, Njegošu, Svetome Petru Cetinjskome, Svetome Vasiliju Ostroškome, jeromonahu Makariju i Crnojevićima (koji su donijeli prvu štampariju na Balkanu i izdali prvu štampanu srpsku knjigu Oktoih 1494. godine)… – i da ne nabrajam dublje u istoriju – blagoš li ga njima mrtvima – što ne dočekaše ove dane da ih Lončar razvrstava, dijeli u strane jezike, u tuđinski narod i zajedno s Milom tuče po nama – razgoneći nas u dva suprostavljena tabora?!

Biografija ministra Lončara, ona koja se o njemu može naći, mislim na porijeklo, počinje od njegovih roditelja iz nekih sela u okolini Valjeva, ali ministar je – kako ističe – rođen u Beogradu! Koji je to, sam po sebi, kvalitet – biti rođen u Beogradu?! Šta bi dao veliki Srbin Tesla i kakav bi on, tek tada, bio grandiozni naučnik i genije, da je – kao ljudina Lončar – rođen u Beogradu?! Ili Njegoš, ili Kočić, ili Smilja Avramov, ili Milanković, ili…! Ovako im je sve džaba – Lončar je samim mjestom rođenja – za koplje – iznad svih njih!!!

Koliko dobro i književno tačno, govore srpski jezik njegovi preci – ođe nemam podataka. Nema precizno ni podataka odakle su Lončari porijeklom, mada, ja imam neke svoje kućne prijatelje, visokoobrazovane, koji se, takođe prezivaju Lončar, a nakon Prvog svjeckog rata su se doselili iz Like! Oni, po obrazovanju istoričari, imaju svoje porodično stablo u kojem je upisano da su im preci, za vrijeme Austrougarske, naseljeni u Liku sa prostora Stare Hercegovine, neđe između Drobnjaka i Pljevalja, što je danas u sastavu države Crne Gore!

Za Vas, ministre, mora da je retrogradna istorija pominjanje porijekla i korijena! Nijeste sami! Imamo mi, nažalost, takvijeh! Da nemamo, ne bi ni bili u ovom bratoubilačkom satiranju! I Milo – kome ste pomogli vašim lingvističkim „znanjem“ – iz grobnice u Kočanima kod Nikšića, izbacio je zemne ostatke svoga prađeda – zaravnio teren, spremio za „blistavu“ građevinu – u kojoj će da počivaju samo oni koji su „njegovi“ – od đeda  pa naovamo?!

Ovaj visokosenzibilizirani „stručnjak“ za finese u srpskom jeziku, ima i drugi dio svoje biografije, koji se može naći u spisima MUP-a, a i u mnogim objelodanjenim tekstovima istraživačkoga novinarstva – i sva se vodi u jednom podebelom, „folderu“ –  pod imenom „doktor smrt“?! Dovoljno je ukucati samo naziv tog „foldera“ – i svi, koji su zainteresovani, saznaće i tu ljepotu kreativnosti koju odlikuje visok stepen profesionalizma, koji podrazumijeva potpunu oslobođenost od suvišnih emocija, koje bi vas mogle poljuljati u izvršenju odluke, kad zatreba?!

E, da nemam saznanja o ovom „folderu“ iz Vaše biografije – mogla bih i da pomislim da Vam se omaklo, da se ne snađoste, da Vas novinar, na prepad u’vati?! Ovako, teško ćete me ubijediti da se loše snalazite u izvršavanju zadataka?! A ovaj zadatak, koji ste s tolikom lakoćom odradila – a koji ide jedino Milu u prilog – odradili ste – kapa dolje?!

Nije ovo više, ljudino, pitanje Vaše časti i odnosa prema cjelini namučenog, izdijeljenog, razapetog, prognanog, sluđenog, međusobom sukobljenog srpskoga roda – koji se pod SPC danas sabrao, izmirio, dozvao i krenuo u svoju odbranu! Ovo je i stvar države Srbije, koju i Vi danas predstavljate?! Ovo je stvar i njenog sadašnjeg predsjednika Aleksandra Vučića, koji je predstavlja! Imate li blagoslov od njega – za ovaj Vaš udar s leđa – na toliko dugo čekanu sabornost srpskoga roda?! Vi ste i potptredsjednik njegove vladajuće Srpske napredne stranke!

Ko je taj, koji će poslije ovoga, izaći pred nas Srbe – đe god da smo se rodili ili živimo, i kojim god dijalektom govorimo naš zajednički srpski jezik, književno tačno ili pogrešno, uz arhaizme i tuđice – da već jednom kaže – za nauk svima – da niko neće smjeti nekažnjeno da nas dijeli, preimenuje u nekakav drugi narod i nekakav drugi jezik – po receptu koji su ispisali jugoslovenski komunisti na Četvrtom kongresu KPJ, održanom 1928. godine u Drezdenu – uz budno oko posmatrača – Kominterne i Vatikana!!!

Milijana Baletić

 

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here